Razdoblje između dva svetska rata u istoriji je
ostalo obeleženo kao razdoblje sa najviše događaja, koji su sasvim sigurno
doveli do ponovnih sukoba. Došlo je do
procvata rada industrije, nauka, ali takođe i do nastanka političkih pokreta
kao što su: fašizam, nacizam, komunizam. Tokom tih dvadeset godina dolazilo je
do velikih preokreta u političkom životu celog sveta, ali naravno sve se
svodilo na dešavanja i promene u državama koje su se tada nazivale Velike sile
i koje su nesumnjivo uticale na sudbinu celog sveta.
Konferenicija mira u Parizu:
Odmah po završetku rata sile pobednice
požurile su sa sastavljanjem mirovne konferencije, te je ona počela sa svojim
radom 18. januara 1919. godine. Vodeće sile na konferenciji bile su: Francuska,
Velika Britanija, Italija i SAD. One su,
pod izgovorom da im je najbitnije obezbediti mir i sigurnost narodu, zapravo
gledale koja će zgrabiti veći plen za sebe, tačnije bilo im je najbitnije da
svaka izvuče najveću korist za svoju državu. Ideja tadašnjeg Američkog
predsednika, Vudroa Vilsona(koji je napravio 14 tačaka) bila je da ,,svaki
narod treba da određuje svoju političku budućnost'', a ne da sile pobednice
tajnom diplomatiom kroje sudbinu sveta kako njima odgovara. Na Mirovnoj konferenciji, osim odlučivanja
za dalju sudbinu sveta, bili su sastavljani i mirovni ugovori, koji su potpisivani
izmedju sila pobednica i gubitnica. Najvažniji i najpoznatiji ugovor na ovoj
konferenciji bio je Versajski ugovor potpisan između Francuske i Nemačke. Naime
ugovor je obavezivao Nemačku da vrati Alzas i Lorenu Francuskoj, kao i da joj
ustupu Sarsku oblast. Pored ovoga, Nemačka je morala da se odrekne svih svojih
kolonija i plati veliku ratnu odštetu. Ovo je za nemačku ekonomiju bio ogroman
gubitak, koji će kasnije biti veliki faktor u nastanku čuvene inflacije u
Nemačkoj, ali će takođe poremetiti ravnotežu u čitavoj Evropi.
Društvo naroda:
Organizacija Društvo naroda osnovana je
takođe na konferenciji mira u Parizu. Glavna svrha postojanja ove organizacije
bila je da se bori za očuvanje mira u svetu. U slučaju političkih sporova i
neslaganja između sila, Društvo naroda bilo je obavezno da mirnim putem dođe do
rešenja. Međutim rad organizacije nije se svideo Japanu, Nemačkoj i
Italiji te su ga one napustile, što je
dovelo do ponovgnog nasilnog rešavanja problema, a to je predstavljalo uvod u
Drugi svetski rat. Nakon rata Društvo naroda će zameniti Organizacija
ujedinjenih nacija.
Velika ekonomska kriza:
Krajem dvadesetih godina XX veka Evropa i
svet ušli su u, do tada najveću ekonomsku krizu. Glavni uzrok krize bilo je to
što su velike države proizvodile mnogo više nego što su mogle da prodaju, pa je
samim tim došlo do masovnog otpuštanja radnika i smanjenja proizvodnje. 29.
oktobra 1929. godine došlo je pada Njujorške berze i propasti bankarskog
sistema, taj dan u svetu je poznat kao ,,crni utorak’’. Američki predsednik,
Frenklin Ruzvelt, našao je način kako da prevaziđe krizu (New deal, 1933) i da
putem javnih radova zaposli stanovništvo. Nakon toga oživljen je i bankarski
sistem, a SAD su ponovo mogli normalno da proizvode i poboljšali su svoje ekonomsko
stanje.
Napredak nauke i društveni
život:
Posle Velikog rata prirodne
nauke su doživele veliki procvat. Hemija, fizika, biologija i medicina su,
svojim otkrićima, znatno poboljšale život savremenog čoveka. Aleksandar Fleming
je, 1928. godine, otkrio penicilin, a uskoro su pronađene i vakcine protiv tetanusa
i žute groznice. Belgijski fizičar, Žorž Lamter, objavio je svoju teoriju o
nastanku svemira iz velikog praska, a takođe su otkrivene i dve nove čestice,
proton i neuron. Otkrića iz obe industrijske revolucije postajala su sve
dostupnija običnim građanima, radio je postao uobičajen uređaj,a tridesetih
godina pojavio se i televisor kao novo otkriće dostupno svim ljudima. Automobili
su takođe postajali sve pristupačniji običnom čoveku, a sve zahvaljujući Fordu,
koji je prvi put upotrebio pokretnu traku u svojoj fabrici.
Dvadesete godine XX veka nazivaju se još i ,,Zlatne dvadesete’’ što dosta govori o životu ljudi tada. One zapravo
predstavljaju ulazak u novo, savremeno, doba. Žene su se borile i izborile za
svoja prava, tako da ovaj period simboliše i slobodu. Ljudi su počeli da izlaze
i da se zabavljaju, u tada popularnim klubovima slušao se najviše džez.
Najpoznatiji klub u Njujorku bio je Koton klub u kom su nastupali, sada već
svetski poznati, muzičari poput: Luj Armstronga, Bili Holideja, Djuk Elingtona.
Filmske zvezde, koje su se tada proslavile bili su: Greta Garbo, Rudolf
Valentino i Čarli Čaplin. Ovo je takođe doba poznatih gangsterskih bandi, poput
bande Al Kaponea, doba prohibicije (zabrana točenja alkohola) zbog koje je
došlo do porasta kriminala u SAD.
Politički pokreti:
Veoma je bitno pomenuti i političke pokrete
nastale u ovom periodu, koje su znatno uticale na tadašnju budućnost sveta i
dovele do velikih istorijskih događaja.
Najpoznatiji pokreti bili su: fašizam,
nastao u Italiji čiji je osnivač bio Beniti Musolini (duče), cilj fašista,
odnosno dučea bio je da stvori nešto poput Rimskog carstva i da Italija bude najveća
sila sveta. Zatim nacizam, čiji je
osnivač bio Adolf Hitler (firer), koji je bio glavni krivac za nastanak Drugog
svetskog rata, cilj ovog pokreta bio je da takozvana arijevska rasa, odnosno
nemci budu vodeći narod sveta, a da se jedan deo ostatka naroda uništi
(Jevreji) a jedan deo pretvori u njohove robove. I na kraju komunizam, koji je nastao u Rusiji i
čiji je osnivač prvenstveno bio Vladimir Ilič Lenjin, a takođe vođa ovog
pokreta i jedan od najpoznatijih komunista bio je Josif Džugašvili Staljin.
Cilj i svrha pokreta zasnivali su se na jednakosti među ljudima, ukidanje
društvenih klasa i prednosti za radničku klasu. Komunizam je bio vodeći
antifašistočki pokret.
Teodora Aćimović
No comments:
Post a Comment