12/20/2015

Anketa

Rezultati našeg istraživanja o zainteresovanosti gimnazijalaca za knjige...

11/29/2015

Narkolepsija

Spavanje je neizostavni deo našeg života, i tada se naše telo odmara fizički, ali i psihički. Da bi čovek zadovoljio potrebu za odmorom u toku dana, važno je pravilno organizovati sve svoje aktivnosti, i u skladu sa time odvojiti vreme za san. Kao jedan od najkarakterističnijih poremećaja spavanja ističe se narkolepsija, odnosno spontano padanje u san.
Preterana dnevna pospanost, čak i nakon dovoljno sati noćnog spavanja, jedan je od glavnih simptoma narkolepsije. Osoba koja boluje od ovog poremećaja u toku dana oseća preteran umor i desi se da padne u san, često u neprimerenom trenutku (na poslu, u automobilu, u toku razogovora). Ovakvi napadi sna se mogu dešavati više puta dnevno, i osoba se posle njih oseća odmornije, ali samo na nekoliko sati.

11/22/2015

Munje i leteći zmajevi

Jednog oblačnog i tmurnog dana 1749. godine, Bendžamin Frenklin je otišao sa svojim sinom da pušta letećeg zmaja. Zmaja su napravili pomoću dve metalne žice koje su ukrstili pod pravim uglom, u obliku krstića. Preko njih su razapeli komad šarenog papira. Zmaja su privezali konopcem, a za kraj konopca vezali su metalni ključ. Tako se ključ jednog od najvećih trenutaka u istoriji elektriciteta našao u Bendžaminovoj šaci. Dok je Ben trčao poljanom sa zmajem, metalni krstic je prikupio električni napon iz tmurnih oblaka. Počela je da pada kiša i nakvasila je kanap kojim je zmaj bio privezan za ključ. Električni napon, u vidu elektriciteta, iz metalnog krstića doputovao je pravo do ključa, a Bendžamin je osetio blago peckanje u šaci. Suv kanap ne provodi struju, ali voda je odličan provodnik struje i zato je Ben osetio elektricitet u ključu, koji je stigao preko nekvašenog kanapa. Bio je u pravu. Munja jeste elektricitet. Ubrzo nakon što su i drugi naučnici potvrdili rezultate njegovog eksperimenta, konstruisao je gromobran koji danas koristimo.

11/16/2015

Folklor

Folklor je uopšteno ime za umetnost koja, u ustaljenim tradicionalnim oblicima, živi u narodu. Ova umetnost prelazi od starijih na mlađe. Kao i sve ostalo, narodna umetnost evoluira. Ovo se u muzici lako uočava na pesmama sa istim tekstom koje se na raznim udaljenostima interpretiraju na razne načine. Isto se dešava i sa narodnim igrama: narodna kola danas i ona od pre pedeset godina, iako sa istim imenima i nazivima, razlikuju se. Narodni duh, najsnažniji pokretač svih ideja u umetnosti, nikada ne miruje. Narod obavezno i uvek stvara svoju umetnost.

11/05/2015

Prokrastinacija

Svi članci koji počinju komplikovanim nazivom, obično u svojoj srži kriju temu veoma blisku svakodnevnici i svakidašnjici, odnosno neku temu koja nas konstantno prati.  Pa tako i ova. Svakome od nas makar nekada se desilo da, svestan neke svoje obaveze, za čije obavljanje postoji vremenski rok, kontinualno nalazi „važnije poslove“ kojima će se baviti, uz osećaj nelagodnosti, jer ne obavljamo centralnu obavezu. Kada ponestane „važnijih poslova“ onda se prelazi na izgovore koji su i nama samima jeftini, samo da bi se ona krajnja obaveza odložila. Ova pojava naziva se prokrastinacijom (lat. procrastinare - odložiti) i od „običnog odlaganja razlikuje je upravo ono osećanje nelagodnosti koje stvaramo neobavljajući centralni zadatak. 

11/02/2015

Sajam knjiga

Učenici Valjevske gimnazije su ove, kao i prethodnih godina, pokazali veliko interesovanje za posetu medjunarodnog beogradskog sajma knjiga.
 Odlična organizacija profesora i lepo vreme uticali su da sve prođe u najboljem redu. Za četiri sata, koliko je po programu bilo predviđeno, profesori i učenici su imali priliku da se upoznaju sa različitim izdavačima i žanrovima koje oni nude. Zapažanja su pokazala da je najveće interesovanje  bilo za novijim i aktuelnijim naslovima. Žanrovi, kao što su naučna fantastika i triler, bili su među najtraženijima. Naravno, pored izlagačkog dela, učenici su prisustvovali i predstavama „Narodni poslanik“ , „Tako je moralo biti“ i „Suđenje Nušiću“  koju su izveli valjevski gimnazijalci u okviru Sajma.

Zadovoljni učenici su se nakon lepo provedenog dana na sajmu u Beogradu, vratili kući u Valjevo. Nadamo se da će se velika zainteresovanost učenika za sajam nastaviti i sledećih godina.

Milica Zlatanović

10/25/2015

Albanska golgota - stradanje i spas



Krajem 1915. godine srpska vojska, državni vrh,  kao i deo naroda povlačili su se preko crnogorskih i albanskih planina. Primorani na mučenje suočavali su se sa glađu, bolestima, surovim vremenskim uslovima, a na sve to i napadima albanskih plemena. Albanska golgota ostala je u posebnom pamćenju, kao verovatno najteža etapa za Srbiju u Velikom ratu, koja je odnela više desetina hiljada života. Da li je u to vreme povlačenje preko nepristupačnih predela u surovim vremenskim uslovima bilo jedino i najbolje rešenje? Da li bi neka druga odluka bila manje kobna po srpski narod? Pitanja su koja se povlače još od pre sto godina, a na koja i dan danas retko ko ima pravilan i razuman odgovor.

10/19/2015

Ideja i smisao rada grupe za Društvene nauke kao dela civilnog sektora

Idejna forma u kojoj se može prepoznati delovanje grupe za Društvene nauke pri Društvu istraživača Vladimir Mandić Manda jeste njeno posredovanje između građana i države u domenu civilnog društva. Delovanje civilnog sektora se može označiti i civilnom strategijom u rešavanju i posredovanju kod raznih društvenih problema.

10/11/2015

Vinsent van Gog

Vinsent van Gog je rođen 30.3.1853. u Zindertu u Holandiji, a umro je 29.7.1890. u Francuskoj. Bio je jedan je od trojice najvećih slikara postimpresionizma i jedan od najcenjenijih slikara uopšte. Njegova dela su zapažena po svojoj gruboj lepoti, emotivnoj iskrenosti i hrabrim bojama, te je po tome postao jedan od vodećih umetnika 20. veka. Nakon dugog i bolnog problema sa ankcioznošću i učestalim problemima mentalnih bolesti, umro je u svojoj  37 godini. Opšte je prihvaćeno mišljenje da je izvršio samoubistvo iako pistolj iz koga je pucano nikad nije pronađen. Njegov rad je za vreme njegovog života bio poznat samo nekolicini ljudi.

10/04/2015

Tešnjar


Kada Valjevci predstavljaju svoj grad, sa ponosom govore o njegovim lepotama, a posebno mesto zauzima Tešnjar. 


9/24/2015

Biram ispravan stav

Ako ste mislili da je narkoman samo onaj koji se bode u venu, da to nije ništa strašno i da to svi rade, i da je marihuana manje štetna od alkohola i cigareta, u zabludi ste. Svi su verovali da samo probaju, da mogu da se kontrolišu i da prestanu kada hoće. Mnogi su umirali verujući u to.


Droge su psihoaktivne supstance (PAS), prirodnog ili sintetičkog porekla, koje kada dođu u organizam izazivaju promene jedne ili više psihičkih, odnosno telesnih funkcija organizma.


Mislili ste da postoje lake i teške droge, ali svaka droga je opasna, a najopasnija je prva droga.

9/20/2015

Zlatni broj

Leonardo Fibonači, poznatiji kao Leonardo iz Pize, bio je italijanski matematičar koji je živeo u periodu oko 1170 -1250. godine. Poznat je po svom radu iz algebre i aritmetike, a njegovo životno delo krasi i tzv. Fibonačijev niz.
Naime, Fibonačijev niz predstavlja niz brojeva u kome je svaki sledeći član niza jednak zbiru prethodna dva. Niz počinje od nule, a prva dva člana su mu 0 i 1.


0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, ...

8/18/2015

Kolubarska bitka


Avgusta 1914. dogodila se velika i značajna bitka, bitka na Ceru, gde se proslavio naš veliki vojvoda Stepa Stepanović. Istorija piše da su Srbi pobedili što i jeste tako, ali gledano sa realne strane, nažalost ne možemo reći da smo pravi pobednici, jer smo izgubili dosata vojnika kao i Austrougarska.

7/25/2015

Kada postajemo emocionalni?

Emocije čine suštinski deo čovečnosti, i opisuju ih svi, od umetnika do naučnika...

Emocije postoje kako bi bile u našoj službi, ali nekada mogu da nas uvale u nevolju. To može da se desi iz sledeća tri razloga: osećamo i prikazujemo tačnu emociju ali pogrešnim intenzitetom; osećamo odgovarajuću emociju ali je prikazujemo na pogrešan način; ne samo da je naša reakcije prejaka ili da je naš način prikazivanja pogrešan, već mi i osećamo pogrešnu emociju. 

Svet bez androida

Pametni telefoni, satovi, televizori, automobili… Ko zna šta nas još ‘pametno’ čeka u bliskoj budućnosti. Svet o kom sanjarimo gledajući Sci-fi filmove ostvaruje se oko nas polako i neprimetno.

Abortus – ubistvo ili pravo izbora?

Na sudaru etike, sociologije, religije i prava

 


   
Prošlo je mnogo godina otkako je abortus legalizovan u Srbiji, ali i dalje se, i to neretko, mogu čuti polemike da li je tako nešto zaista etički, sociološki, religiozno pa i pravno ispravno. Još uvek je otvoreno pitanje kako dovesti u ravnotežu zaštitu prava jednog živog organizma koji još uvek nije ličnost i suprotnih prava ljudskog bića, koje je kao takvo potpuno razvijeno – majke.

Cosmopolitan, naš novi sistem vrednosti

Dominantne teme i promovisane vrednosti na naslovnim stranama ženskog časopisa Cosmopolitan

Tokom poslednjih petnaestak godina, čitateljima u Srbiji  postali su dostupni brojni strani časopisi, pored tradicionalnih dnevnih i nedeljnih novina. Sticajem okolnosti, zadobili su enormnu popularnost zbog načina pristupa, znatno otvorenijeg i eksplicitnijeg sadržaja, bogatog kolorita i često neskromnog upadljivog sjaja.
Pažnju su, dakle, ovi ne tako veliki štosovi papira najpre stekli od osoba u ranoj adolescenciji, iako je publika za koju su prvenstveno namenjeni znatno starija. O ovoj temi da se polemisati. Ukoliko uzmemo u obzir da se ovakvo štivo jako često pojavljuje na policama devojaka, a neretko i njihovih mlađih sestara, koje se uče po modelu, pravedno je zapitati se kakvu poruku prenosi ovaj popularni medij, kakve dominantne vrednosti ‘’usađuje’’ u glave mladih i da li promoviše neke specifične osobine?