Kamijev ‚‚Stranac'' je roman o monotoniji
trajanja, ravnodušnosti i pobuni. Govori nam da uzaludno težimo da ostvarimo
predmete sopstvene nostalgije.
Albert Kami bio je francuski književnik i filozof. Završio je filozofski fakultet, bio činovnik, meteorolog, prodavac automobilskih delova, novinar i glumac. Bio je aktivan borac Pokreta otpora za oslobađanje od fašističke okupacije. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći blizu Pariza, tri godine nakon dobijanja Nobelove nagrade za književnost, čime je potvrdio filozofiju apsurda, kojom se bavio kroz svoja dela i tvrdio da smo određeni nečim drugim, što je izvan nas.
Ova Kamijeva, kratka, biografija jako je bitna za dalje razumevanje njegove filozofije apsurda i dela kroz koja je ona najviše izražena, a to su roman ‚‚Stranac'' i ‚‚Mit o Sizifu''.
Konkretna
obeležja filozofije apsurda:
Ø Izbor
da ili ne – razapetost između čovekovih odluka
Ø Smisao
sveta i čovekovog postojanja – ograničena moć čovekovog razuma
Ø Naglašena
usamljenost i otuđenost
Ø Monotonija
trajanja - sve se ponavlja, po istoj
šemi, kako danas, tako i sutra
Ø Osećaj
izgubljenosti - svet čoveku postaje
stran i on je samim tim stranac
Ø Svest
o smrti – ona je neminovna,
doživljava se kao kraj sveta i jedino u šta je čovek siguran
Ø Nezadovljstvo
sobom i svetom oko sebe
Ø Poziv
na revolt i pobunu – usmeren protv postojećeg stanja i smrti, jer bilo kako
bilo, treba trajati i što više živeti
Mit
o Sizifu:
U Kamijevom eseju predmet razmišljanja upravo je Sizif. On je bio starogrčki kralj, kog su bogovi osudili na teške muke – da celog života kotrlja isti kamen uz isto brdo, koji bi se uvek skotrljao dole i tako u krug. Međutim Sizif je stalno iznova gurao kamen uz brdo, bez prestanka, iako zna da je posao uzaludan, besciljan odnosno apsurdan. Zahvaljujući ovome Sizifov život je postao apsurdan, pa samim tim i Sizif, kao takav. Ono što Sizifa, svesnog besmisla svog života, održava, jeste svest o sebi i revolt protiv vlastite sudbine i besmisla, jer potrebno je da prkosi svemu tome i da idalje živi. On uči kako treba živeti i biti angažovan da bi došao do vrha, jer bez tog saznanja nema pobune, odnosno on mora da zna o čemu i zbog čega se buni, da bi se uopšte bunio.
Sa strane čitaoca Sizif je tragičan junak, ali Kami kaže: ‚‚Sama borba da se stigne do vrha dovoljna je da ispuni ljudsko srce... Sizifa sebi treba da predstavimo kao srećnog.''
U Kamijevom eseju predmet razmišljanja upravo je Sizif. On je bio starogrčki kralj, kog su bogovi osudili na teške muke – da celog života kotrlja isti kamen uz isto brdo, koji bi se uvek skotrljao dole i tako u krug. Međutim Sizif je stalno iznova gurao kamen uz brdo, bez prestanka, iako zna da je posao uzaludan, besciljan odnosno apsurdan. Zahvaljujući ovome Sizifov život je postao apsurdan, pa samim tim i Sizif, kao takav. Ono što Sizifa, svesnog besmisla svog života, održava, jeste svest o sebi i revolt protiv vlastite sudbine i besmisla, jer potrebno je da prkosi svemu tome i da idalje živi. On uči kako treba živeti i biti angažovan da bi došao do vrha, jer bez tog saznanja nema pobune, odnosno on mora da zna o čemu i zbog čega se buni, da bi se uopšte bunio.
Sa strane čitaoca Sizif je tragičan junak, ali Kami kaže: ‚‚Sama borba da se stigne do vrha dovoljna je da ispuni ljudsko srce... Sizifa sebi treba da predstavimo kao srećnog.''
Veza
između Stranca i Mita o Sizifu postoji, jedno nadograđuje drugo.
Tragično stanje jeste apsurdno stanje. Postavlja se pitanje kako živeti ako je svet tragičan i apsurdan? Kami odbacuje samoubistvo kao rešenje, to nije suočavanje, već izbegavanje istine, odnosno apsurda.
Lik Mersoa ozbiljno narušava etičke propise – način na koji priča, vest o smrti majke, ravnodušnost prema ubistvu strane su moralne norme, ali u sukobu sa sveštenikom Merso daje do znanja da krši norme, jer smatra da je isto činiti dobro i zlo.
Tragično stanje jeste apsurdno stanje. Postavlja se pitanje kako živeti ako je svet tragičan i apsurdan? Kami odbacuje samoubistvo kao rešenje, to nije suočavanje, već izbegavanje istine, odnosno apsurda.
Lik Mersoa ozbiljno narušava etičke propise – način na koji priča, vest o smrti majke, ravnodušnost prema ubistvu strane su moralne norme, ali u sukobu sa sveštenikom Merso daje do znanja da krši norme, jer smatra da je isto činiti dobro i zlo.
Osnovna teza ove filozofije jeste: ništa nema smisla, pa ni merila za prosuđivanje dobra i zla ne postoje. Merso čini zlo, jer oseća nemoć dobra, njegov imoralizam je bunt protiv neostvarenih vrednosti. Samo suđenje je primer iracionalnosti, ne usvajanje direktnog obrasca ponašanja Mersoa čini otpadnikom. Njegovo ne opiranje i ne učestvovanje u procesu govori da je počinio, na neki način, samoubistvo i sa četiri metka, nakon prvog, to je i potvrdio. Upravo ovo je odgovor na pitanje: zašto nije pucao sam na sebe?
Stranac se, sa jedne strane čini kao veoma
jasno delo, a sa druge otvoreno je za različita tumačenja.
Mit o Sizifu i Stranac se nadovezuju jedan na drugog, spaja ih Kamijeva filozofija apsurda, koju je potvrdio u stvarnom životu i to je ono što, kada se sve sastavi, pruža definiciju, odnosno pomaže nam da razumemo apsurd koji prati Kamijeva dela, ali i naš život.
Mit o Sizifu i Stranac se nadovezuju jedan na drugog, spaja ih Kamijeva filozofija apsurda, koju je potvrdio u stvarnom životu i to je ono što, kada se sve sastavi, pruža definiciju, odnosno pomaže nam da razumemo apsurd koji prati Kamijeva dela, ali i naš život.
Teodora Aćimović
Dijelim ovo svjedočanstvo s partnerima koji pate u svojim vezama jer postoji trajno rješenje. Moj muž je ostavio mene i naše dvoje djece zbog druge žene na 3 godine. Pokušala sam biti jaka samo za svoju djecu, ali nisam mogla kontrolirati bolove koji mi muče srce. Bila sam povrijeđena i zbunjena. Trebala sam pomoć, pa sam istraživala na internetu i naišla na stranicu na kojoj sam vidjela da dr. Ellen, bacač čarolija, može pomoći da se ljubavnici vrate. Kontaktirao sam je i učinila je posebnu molitvu i čini za mene. Na moje iznenađenje, nakon 2 dana, moj muž se vratio kući. Tako smo se ponovno okupili i bilo je puno ljubavi, radosti i mira u obitelji. Također možete kontaktirati dr. Ellen, moćnog bacača čarolija za rješenja
ReplyDelete1) Ljubavne čarolije
2) Vratiti dečka
3) Ponovno spojite muža ili ženu
4) Ako imate noćne kobile
5) Lijek za HIV i rak
6) Snažan čarobni prsten
7) Čarolija za sreću
8) Razbijanje opsesije
9) Problemi s porođajem i trudnoćom. Kontaktirajte EMAIL: ellenspellcaster@gmail.com Možete također i WhatsApp joj +2349074881619