12/16/2017

Vulkani u Srbiji

Ugašeni vulkani su jedna od dve grupe neaktivnih vulkana i kod njih se erupcija odigrala davno u geološkoj istoriji. Druga grupa neaktivnih vulkana su "uspavani" vulkani i kod njih se poslednja erupcija desila pre nekoliko vekova, odnosno u toku pisane istorije.

Vulkani u Srbiji
U Srbiji danas nema aktivnih vulkana i verovatnoću da će ih u budućnosti biti merimo hiljadama godina. Međutim u geološkoj istoriji područje Srbije je bilo veoma aktivno, a tragovi tih vulkana i danas postoje.  Od najstarijeg geološkog vremena do danas na području Srbije bilo je raznih vulkanskih aktivnosti, ali je detaljnija rekonstrukcija moguća samo za poslednjih 300 miliona godina.

Tragovi kod Boljetina
Krajem paleozoika na području istočne Srbije odvijao se subaerski vulkanizam, uglavnom kiselog karaktera (karakteriše ga lava sa dosta silicijuma i manje magnezijuma i gvožđa). Produkti ovih erupcija su retki u Srbiji i javljaju se samo mali ostaci izliva lave i vulkanoklastita kod Boljetina, ali su ove stene danas uglavnom pod vodom. Najupečatljiviji su riolitski ostaci Treskavca vidljivi sa puta Golubac-Donji Milanovac. Posebna zanimljivost je da su komadi ovih vulkanskih stena, posebno oni od silifikovanog vulkanskog stakla, korišćeni u Lepenskom Viru u industriji okresanog kamena.

Timočki krater
U timočkom području (od Majdanpeka na severu do Knjaževca na jugu) u vreme gornje krede obrazovano je dosta istaknutih vulkanskih kupa složene građe - stratovulkana. Aktivnih stratovulkana, do pre nekoliko miliona godina, bilo je u slovačkim i rumunskim Karpatima, a danas se nalaze u raznim delovima sveta poput Bolivije, Čilea i Indonezije. U istočnoj Srbiji gornjokredni vulkanizam bio je centralnog tipa i proizvodio je lave andezitskog karaktera. Rastopi su bili bogati gasovima što je preduslov za burna vulkanska dejstva. Vulkani u timočkom području po dejstvu su bili slični vulkanima Mon Pele (ostrvo Martinik, Antili), Merapi (Indonezija) i Majon (Filipini)  Promeni reljefa i prvobitnog vulkanogenog pejzaža doprineo je i sam čovek. Na predelu gde se nekad uzdizao borski stratovulkan Tilva roš danas je površinski kop prečnika od nekoliko kilometara.




Jovana Vujić

No comments:

Post a Comment